Selasa, 20 September 2016



IDENTIFIKASAUN FATIN SAGRADU SIRA IHA DISTRITU BAUCAU

                                        
                                                             Disusun
                                                         Oleh

  Nama                :  Celestino Das Dores Dias
  NIM                  : 
  FAKULTAS       :   Ilmu Politik
  Departement :   Hubungan Internasional
  Mata Kuliah     : Sistem Budaya Timor-Leste

                                                                 UNIVERSIDADE DILI
                                                                (UNDIL)
                                                                  2014

                                                               LIAN MAKLOKE                                    
Hakerek Nain agradece wain ba Nain Maromak tamba ho graça Nai Maromak nebe akompania hau hodi hakerek hau nian Tugas nebe’e ho judul ‘’SITUS-SITUS SAKRAL DI DISTRIK BAUCAU’’ ne’e hotu duni iha loron nebe determinadu ona atu entrega. Maske tugas ida ne’e seidauk hakerek tuir sistematika nebe los, maibe Erros nebe hakria iha tugas ida ne’e sai hanesan experensia ida ba hakerek nain atu hadia ho diak liu tan iha future mai.
Hakerek Nain agradece mos ba kolega sira mak hanesan Tiago, Joao, no Luis nebe durante ne’e fo sira kritiku ka argumentu ba tugas ida ne’e.

















                                                            BALUK I
                                                       INTRODUSAUN
1.1.         PLANU KOTUK
Fatin sakral hanesan akomodasaun ida nebe’e konsagra ona husi ita nia bei-ala sira nian tempu dezde husi Adao ho Eva hahu. Geralamente bainhira koalia kona ba fatin sakral sira iha Distritu Baucau entaun koalia mos kona ba  kultura Timor Leste nian, tamba  kultura basiku Timor-Leste nian maka Uma Lisan, ka Uma Lulik, ka Uma Adat. Molok tempu hahu konta, molok ema hahu moris iha rai Timor Leste, Uma Lulik mak sai baze ba kultura. Igreja katolika mai ikus. Misionaris sira husi nasaun Portugal sira foin lori mai iha tinan 1511.  Simbolu sacral rua nee, Uma Lulik no Igreja, sai ona baze ba kultura ema Timor Leste. Simbolu rua nee kesi hamutuk ona, sai ona isin ida, abut ida. Susar atu fahe.  Tradisionalmente tuir ema Timor Leste nia fe, Uma Lulik rekonhese nudar “Igreja Natureza” nian, ne’ebe ejisti desde tempu Adao no Eva hahu. Existensia Uma-Lulik  laos tamba hanaran: Uma Lulik. Nia lulik, laos tamba oho karau, fahi, manu, no bibi hodi halulik maibe realidade mos iha Timor-Leste  bazeia ba dalan los no moris rohan laek: “Domin Lalehan”. Signifika katak, Ema Timor Leste hanai no hahi ba fatuk, ai  no bee matan sira ne’e sira ne’e hatudu katak ema Timor oan sira oferese ka hasae sira nian fe indereitamente ba Aman Maromak liu husi sasan lulik nebe iha. Maibe hahi no hanai  nafatin ba Aman Maromak. Kada Uma Lulik iha rai ida nee, sempre iha ninia bee matan lulik, aihun lulik no fatuk lulik. Fatin sakral (Situs-Situs Sakral) Geralmente iha  Distritu Baucau iha fatin sakral mak hanesan Uma-Lisan (Lulik) ai-Lulik, fatuk lulik nst. Tuir tradisaun Timor-Leste ceremonia ritual iha teritoria Timor-Leste laran tomak la hanesan. Iha Distritu Baucau, Sub-Distritu Baguia, Suku Alau-Leten, Aldeia Maurubiasa iha uma Lisan ida ho naran Malu’u ka bai-bain populasaun sira hanaran  Uma Lulik Geral (  The General Sacred House) Geralmente populasaun hanaran uma lisan geral tamba historikamente populasaun sira nebe pretense ba Aldeia Maurubiaca ne’e iha Knua ne’en (6) mak hanesan Knua Lala-Gua, Melakai, Kai-Kia Heu-Wai, Raa-Gua , no Lai-Rissa. Populasaun sira husi knua ne’en (6) halibur hamutuk hodi husu Uma-Lisan Malu’u (Lulik) nian forsa natureza ( kekuataan alam ) hodi nune’e bele fo salva guarda ba sira nia vida durante iha kolonializasaun portuguesa nia ukun durante iha tinan Atus Ha’at Lima nolu nia laran  (450)  no invasaun Indonesia nian regulamentu nian tempu durante tinan rua  nulu resin ha’at nian laran (24) nebe’e povu Timor Oan sira hetan presaun no torturasaun maka’as husi militarios sira durante sira nian ukun. Uma LuliK ne’e hanaran Umal lisan geral tamba iha tempu invasaun bainhira populasaun sira halo evakuasaun ba matebian antes ne’e sira halibur hamutuk iha Knua Malu’u ne’e hodi husu tulun ba força natureza Husi matebian sir. Populasaun sira halibur hamutuk iha knua ne’e Malu’u ho objective husi ema lubun bo’ot nebe halibur hamutuk iha fatin ne’e inklui mos Forsa da Liberatasaun Nasional Timor-Leste nian mos partisipa iha ceremonia ne’e hodi husu forca natureza atu nune’e bele salva sira vida moris bainhira populasaun sira ne’e halo evakuasaun hodi sae ba foho Matebian tutun atu nune’e bele salva sira a’an iha fatin evakuasaun iha foho leten tamba inimigu militaries Indonesia sira domina ona iha Sub-Distritu Baguia. Ho forsa natureza husi knua Malu’u ba nian populasaun sira la hetan tiru ka oho husi militariu Indonesia durante iha evakuasaun iha foho matebian maibe populasaun sira iha sofrimentu bo’ot teb-tebes nebe totalmente quase povu Timor oan enfrenta iha momentu neba mak barak mate tan hamlaha tamba susar ba ai-han durante evakuasaun iha foho matebian, depois de leader resistensia Xanana Gusmao renova ninia estrategia  politika hodi povu Timor-oan sira bele mai fali sira nian hela fatin, bainhira populasaun sira tun fila-fali husi foho matebian tamba populasuan iha momentu neba hetan sofrimentu bo’ot teb-tebes como sira lahalo tuir ba promosaun nebe mak durante ne’e sira kompromete ba natureza husi Knua Malu’u nian ikus mai hamosu sofrimentu ida ema mate barak tamba la halo tuir ( imitate) ba promosaun nebe mak populasaun sira promote ba Força Natureza Knua ne’e nian, no hafoin sira relembra fila-fali hodi haktuir ba sira nian komprimiso  nebe sira promote iha tempu sofrimentu nian laran, no ikus mai sei la resulta tan ema mate tamba matebian sira la hirus ona tamba halao ona  defamasaun  ba sira komprimisu nebe’e sira halo durante iha tempu invasaun Indonesia sira. To’o ohin loron  Bainhira iha ceremonia iha knua nebe’e hanaran Knua Geral ne’e Polpulasaun husi knua Ne’en (6) nebe’e hau temi ona leten bainhira iha ceremonia cultural ruma iha knua Malu’u nebe hanaran Uma Lulik geral, ema sira husi knua sira seluk iha obrigasaun atu mai partisipa prosesu ceremonial tamba Knuan ne’e sira konsidera fatin salvasaun ba sira engeralmente ba knua ne’en (6) ne’e. Populsaun sira husi knua ne’en (6) sei lori manu, osan sigaru hodi onra nafatin ba matebian sira iha knua ne’e nian tamba konsiente katak knua ne’e mak sai hanesan Mahon ka fatin sakral salvasaun ba sira hotu durante iha okupasaun Indonesia nia tempu to’o mai agora. Iha lisan geral ka knua Malu’u ne’e agora dau-daun Avo Aleixo Dias Ho nia kaben Amelia Barros mak hein uma Lisan nebe’e hanaran Uma-Lulik geral ba populasaun sira husi knua ne’en nebe’e hau temi iha leten.
2. IDENTIFIKASAUN PROBLEMA
·         Tamba saida mak Uma Lisan hanesan fatin saktral?
·         Oinsa fatin sakral Uma-Lisan fo protesaun ba ita ?

3  OBJECTIVU
Objectivu husi tugas ida ne’e hodi hakerek hatene diak liu tan kona ba uma lulik hanesan fatin sagradu ba ema Timor-oan.



                                                               BALUK II
                                                            HAKOTU LIA
1.      DEFINISAUN
Uma-Lisan hanesan fatin sagradu tamba uma lulik mak fo influensia ispiritual ba ema lian nain ida-idak hodi halo seremonia tradisional oin-oin hodi adora, husu tulun no  hasae karan ba Aman Maromak liu husi fo han rai nain iha foho lulik,ai-hun lulik, fatuk lulik no inu lulik, be matan lulik, lulain (bei-ala dalas hitu ba leten)seremonia lia moris lia mate,  seremonia haruka mate klamar ba mundo seluk / lalehan , justica, seguransa kero udan inklui ceremonia ritual tradisional tinan-tinan hanesan sau batar. Tuir Amo Bispo Dom Basilio do Nascimentu Belo nia homilia iha inagurasaun santuario nasional Aitara, soibada outombru 2002) katak uma lulik laos maromak nian horik fatin, maibe Uma-Lulik hanesan dalan ida atu buka Maromak, iha uma lulik laran no kdesan ( Tetum Loro-Monu dehan Nanur ( Tetum Lorosae Ai-Tosa) ka Makasae dehan Robo hanesan fatin ka altar lulik ida hodi tau oferta ka halo sakrifisiu ba animal sira nudar fatin no karan hodi hasaae/ husu nobuka maromak nia kmanek nebe tradisionalmente ita lakonese lolos Maromak ne’e mak se? maibe Timor oan fiar nafatin ba maromak no sempre buka maromak liu husi dalan oi-oin liu husi knua sira be iha uma lulik ho aitosa. S. Paulo wainhira halao nia knar evangeliko iha gresia dehan “ percorrendo a sua vossa cidade e examinados os vossos momentos sagrados , ate encontrei um altar com esta inscrição ‘’ “ Ao Deus desconhesido ‘’ Pois bem Aquele que venerais semo conhecer é esse que eu vos anunco”. (Act.17:23). Serimonia ritual sirane’eentidades sira ne’e sempre halo bei-beik tinan-tinan tamba ho objective atu agradece ba Aman Maromak hodi hetan matak no malirin isin no klamr. Valores kulturais hotu nebe naturalmente sosializa liu husi umalulik no uma fukum bele haburas ita nian fiar ba Aman Maromak no garante paz no tranquilidade iha komunidade nian le’et no halo Timor oan sira sai orgulho bot hanesan sidadaun Timor ense nebe moris ho ita nian kultura no identidade rasik iha nasaun sira seluk nian le’et. No mos protégé ita iha situasaun peregu nia laran hanesan durante funu iha Timor hanesan Maun bot Xanana Gusmao ( Kay  Rala naran uma lisan Xanana nia inan nia) iha tempu resistensia ba foti biru iha uma lulik bo’ot berelaka iha foho kablaki nia tutun ho biru ne’e subar / taka netik nia ho maluk falintil sira seluk ho kalohan atu nia bele liu husi inimigo sira nia le’et seim inimigu hatene.no nune mos iha inicio 1999 komunidade lenuk hun Suko Kameia Sub-Distritu Kristu Rei halo seremonia ( kamuflase) ritual tradisional toli mate iha Uma-Lulik Bilese, ho objective katak bainhira mak ita ukun rasik a’an , iha hare urat ne’e hare duni katak tinan tolu tan (1999-2002) Timor-Leste sei ukun rasik a’an ho ida ne’e sai duni realidade to’o ohin loron.


BALUK III
LIAN MAKTAKAN
1.      KONKLUZAUN
Fatin sakral Uma-Lulik hanesan fatin sagradu desze husi tempu  bei-ala sira nia tempu to’o mai agora no  Uma- Lisan ka Uma Lulik hanesan identidade Timor-Leste nian nebe nia origem mai husi Timor oan duni tamba kultura ne’e iha wainhira iha ema, no kultura Uma lulik mak sentru ba sosio kultura, religiao, politika, seguranca, historia, arquitectoniaca, ekonomia,  agrikultura no gerasaun nia hun ( arvore da familia).

2.      Sugestaun
Hakerek nain hakarak fo suggestion katak
1.      Gerasaun foun iha tempu ikus mai sei iha esperansa atu promove nafatin ita nia kultura
2.      Gerasaun ikus mai mos iha esperansa katak sei la fo influensia ba ita nian kultura originalidade no kultura iku-ikus ne’e.
3.      Estadu no governu promove no valorize nafatin kultura Timor-Leste iha future mai nafatin

Tidak ada komentar:

Posting Komentar