IDENTIFIKASAUN FATIN SAGRADU SIRA IHA
DISTRITU BAUCAU
Disusun
Oleh
Nama : Celestino Das Dores Dias
NIM :
FAKULTAS : Ilmu Politik
Departement
: Hubungan Internasional
Mata Kuliah : Sistem Budaya
Timor-Leste
UNIVERSIDADE DILI
(UNDIL)
2014
LIAN MAKLOKE
Hakerek Nain agradece
wain ba Nain Maromak tamba ho graça Nai Maromak nebe akompania hau hodi hakerek
hau nian Tugas nebe’e ho judul ‘’SITUS-SITUS
SAKRAL DI DISTRIK BAUCAU’’ ne’e hotu duni iha loron nebe determinadu ona atu
entrega. Maske tugas ida ne’e seidauk hakerek tuir sistematika nebe los, maibe
Erros nebe hakria iha tugas ida ne’e sai hanesan experensia ida ba hakerek nain
atu hadia ho diak liu tan iha future mai.
Hakerek Nain agradece
mos ba kolega sira mak hanesan Tiago, Joao, no Luis nebe durante ne’e fo sira
kritiku ka argumentu ba tugas ida ne’e.
BALUK I
INTRODUSAUN
1.1.
PLANU KOTUK
Fatin sakral hanesan
akomodasaun ida nebe’e konsagra ona husi ita nia bei-ala sira nian tempu dezde
husi Adao ho Eva hahu. Geralamente bainhira koalia kona ba fatin sakral sira
iha Distritu Baucau entaun koalia mos kona ba kultura Timor Leste nian, tamba kultura basiku Timor-Leste nian maka Uma
Lisan, ka Uma Lulik, ka Uma Adat. Molok tempu hahu konta, molok ema hahu moris
iha rai Timor Leste, Uma Lulik mak sai baze ba kultura. Igreja katolika mai
ikus. Misionaris sira husi nasaun Portugal sira foin lori mai iha tinan 1511. Simbolu sacral rua nee, Uma Lulik no Igreja,
sai ona baze ba kultura ema Timor Leste. Simbolu rua nee kesi hamutuk ona, sai
ona isin ida, abut ida. Susar atu fahe.
Tradisionalmente tuir ema Timor Leste nia fe, Uma Lulik rekonhese nudar
“Igreja Natureza” nian, ne’ebe ejisti desde tempu Adao no Eva hahu. Existensia
Uma-Lulik laos tamba hanaran: Uma Lulik.
Nia lulik, laos tamba oho karau, fahi, manu, no bibi hodi halulik maibe
realidade mos iha Timor-Leste bazeia ba
dalan los no moris rohan laek: “Domin Lalehan”. Signifika katak, Ema Timor
Leste hanai no hahi ba fatuk, ai no bee
matan sira ne’e sira ne’e hatudu katak ema Timor oan sira oferese ka hasae sira
nian fe indereitamente ba Aman Maromak liu husi sasan lulik nebe iha. Maibe hahi no hanai nafatin ba Aman Maromak. Kada Uma Lulik iha
rai ida nee, sempre iha ninia bee matan lulik, aihun lulik no fatuk lulik. Fatin sakral (Situs-Situs Sakral) Geralmente
iha Distritu Baucau iha fatin sakral mak
hanesan Uma-Lisan (Lulik) ai-Lulik, fatuk lulik nst. Tuir tradisaun Timor-Leste
ceremonia ritual iha teritoria Timor-Leste laran tomak la hanesan. Iha Distritu
Baucau, Sub-Distritu Baguia, Suku Alau-Leten, Aldeia Maurubiasa iha uma Lisan
ida ho naran Malu’u ka bai-bain populasaun sira hanaran Uma Lulik Geral ( The General Sacred House) Geralmente
populasaun hanaran uma lisan geral tamba historikamente populasaun sira nebe pretense
ba Aldeia Maurubiaca ne’e iha Knua ne’en (6) mak hanesan Knua Lala-Gua, Melakai,
Kai-Kia Heu-Wai, Raa-Gua , no Lai-Rissa. Populasaun sira husi knua ne’en (6)
halibur hamutuk hodi husu Uma-Lisan Malu’u (Lulik) nian forsa natureza (
kekuataan alam ) hodi nune’e bele fo salva guarda ba sira nia vida durante iha kolonializasaun
portuguesa nia ukun durante iha tinan Atus Ha’at Lima nolu nia laran (450) no
invasaun Indonesia nian regulamentu nian tempu durante tinan rua nulu resin ha’at nian laran (24) nebe’e povu
Timor Oan sira hetan presaun no torturasaun maka’as husi militarios sira durante
sira nian ukun. Uma LuliK ne’e hanaran Umal lisan geral tamba iha tempu
invasaun bainhira populasaun sira halo evakuasaun ba matebian antes ne’e sira
halibur hamutuk iha Knua Malu’u ne’e hodi husu tulun ba força natureza Husi
matebian sir. Populasaun sira halibur hamutuk iha knua ne’e Malu’u ho objective
husi ema lubun bo’ot nebe halibur hamutuk iha fatin ne’e inklui mos Forsa da
Liberatasaun Nasional Timor-Leste nian mos partisipa iha ceremonia ne’e hodi
husu forca natureza atu nune’e bele salva sira vida moris bainhira populasaun
sira ne’e halo evakuasaun hodi sae ba foho Matebian tutun atu nune’e bele salva
sira a’an iha fatin evakuasaun iha foho leten tamba inimigu militaries Indonesia
sira domina ona iha Sub-Distritu Baguia. Ho forsa natureza husi knua Malu’u ba
nian populasaun sira la hetan tiru ka oho husi militariu Indonesia durante iha
evakuasaun iha foho matebian maibe populasaun sira iha sofrimentu bo’ot
teb-tebes nebe totalmente quase povu Timor oan enfrenta iha momentu neba mak
barak mate tan hamlaha tamba susar ba ai-han durante evakuasaun iha foho
matebian, depois de leader resistensia Xanana Gusmao renova ninia
estrategia politika hodi povu Timor-oan
sira bele mai fali sira nian hela fatin, bainhira populasaun sira tun fila-fali
husi foho matebian tamba populasuan iha momentu neba hetan sofrimentu bo’ot
teb-tebes como sira lahalo tuir ba promosaun nebe mak durante ne’e sira
kompromete ba natureza husi Knua Malu’u nian ikus mai hamosu sofrimentu ida ema
mate barak tamba la halo tuir ( imitate) ba promosaun nebe mak populasaun sira
promote ba Força Natureza Knua ne’e nian, no hafoin sira relembra fila-fali
hodi haktuir ba sira nian komprimiso nebe sira promote iha tempu sofrimentu nian
laran, no ikus mai sei la resulta tan ema mate tamba matebian sira la hirus ona
tamba halao ona defamasaun ba sira komprimisu nebe’e sira halo durante
iha tempu invasaun Indonesia sira. To’o ohin loron Bainhira iha ceremonia iha knua nebe’e hanaran
Knua Geral ne’e Polpulasaun husi knua Ne’en (6) nebe’e hau temi ona leten
bainhira iha ceremonia cultural ruma iha knua Malu’u nebe hanaran Uma Lulik
geral, ema sira husi knua sira seluk iha obrigasaun atu mai partisipa prosesu
ceremonial tamba Knuan ne’e sira konsidera fatin salvasaun ba sira engeralmente
ba knua ne’en (6) ne’e. Populsaun sira husi knua ne’en (6) sei lori manu, osan
sigaru hodi onra nafatin ba matebian sira iha knua ne’e nian tamba konsiente
katak knua ne’e mak sai hanesan Mahon ka fatin sakral salvasaun ba sira hotu
durante iha okupasaun Indonesia nia tempu to’o mai agora. Iha lisan geral ka
knua Malu’u ne’e agora dau-daun Avo Aleixo Dias Ho nia kaben Amelia Barros mak
hein uma Lisan nebe’e hanaran Uma-Lulik geral ba populasaun sira husi knua
ne’en nebe’e hau temi iha leten.
2.
IDENTIFIKASAUN PROBLEMA
·
Tamba saida mak Uma Lisan hanesan fatin
saktral?
·
Oinsa fatin sakral Uma-Lisan fo
protesaun ba ita ?
3 OBJECTIVU
Objectivu husi tugas
ida ne’e hodi hakerek hatene diak liu tan kona ba uma lulik hanesan fatin
sagradu ba ema Timor-oan.
BALUK II
HAKOTU LIA
1. DEFINISAUN
Uma-Lisan hanesan fatin
sagradu tamba uma lulik mak fo influensia ispiritual ba ema lian nain ida-idak
hodi halo seremonia tradisional oin-oin hodi adora, husu tulun no hasae karan ba Aman Maromak liu husi fo han
rai nain iha foho lulik,ai-hun lulik, fatuk lulik no inu lulik, be matan lulik,
lulain (bei-ala dalas hitu ba leten)seremonia lia moris lia mate, seremonia haruka mate klamar ba mundo seluk /
lalehan , justica, seguransa kero udan inklui ceremonia ritual tradisional
tinan-tinan hanesan sau batar. Tuir Amo Bispo Dom Basilio do Nascimentu Belo
nia homilia iha inagurasaun santuario nasional Aitara, soibada outombru 2002)
katak uma lulik laos maromak nian horik fatin, maibe Uma-Lulik hanesan dalan
ida atu buka Maromak, iha uma lulik laran no kdesan ( Tetum Loro-Monu dehan
Nanur ( Tetum Lorosae Ai-Tosa) ka Makasae dehan Robo hanesan fatin ka altar
lulik ida hodi tau oferta ka halo sakrifisiu ba animal sira nudar fatin no
karan hodi hasaae/ husu nobuka maromak nia kmanek nebe
tradisionalmente ita lakonese lolos Maromak ne’e mak se? maibe Timor oan fiar
nafatin ba maromak no sempre buka maromak liu husi dalan oi-oin liu husi knua
sira be iha uma lulik ho aitosa. S. Paulo wainhira halao nia knar evangeliko
iha gresia dehan “ percorrendo a sua vossa cidade e examinados os vossos
momentos sagrados , ate encontrei um altar com esta inscrição ‘’ “ Ao Deus
desconhesido ‘’ Pois bem Aquele que venerais semo conhecer é esse que eu vos anunco”.
(Act.17:23). Serimonia ritual sirane’eentidades sira ne’e sempre halo bei-beik
tinan-tinan tamba ho objective atu agradece ba Aman Maromak hodi hetan matak no
malirin isin no klamr. Valores kulturais hotu nebe naturalmente sosializa liu
husi umalulik no uma fukum bele haburas ita nian fiar ba Aman Maromak no
garante paz no tranquilidade iha komunidade nian le’et no halo Timor oan sira
sai orgulho bot hanesan sidadaun Timor ense nebe moris ho ita nian kultura no
identidade rasik iha nasaun sira seluk nian le’et. No mos protégé ita iha
situasaun peregu nia laran hanesan durante funu iha Timor hanesan Maun bot
Xanana Gusmao ( Kay Rala naran uma lisan
Xanana nia inan nia) iha tempu resistensia ba foti biru iha uma lulik bo’ot
berelaka iha foho kablaki nia tutun ho biru ne’e subar / taka netik nia ho
maluk falintil sira seluk ho kalohan atu nia bele liu husi inimigo sira nia
le’et seim inimigu hatene.no nune mos iha inicio 1999 komunidade lenuk hun Suko
Kameia Sub-Distritu Kristu Rei halo seremonia ( kamuflase) ritual tradisional
toli mate iha Uma-Lulik Bilese, ho objective katak bainhira mak ita ukun rasik
a’an , iha hare urat ne’e hare duni katak tinan tolu tan (1999-2002)
Timor-Leste sei ukun rasik a’an ho ida ne’e sai duni realidade to’o ohin loron.
BALUK
III
LIAN
MAKTAKAN
1. KONKLUZAUN
Fatin sakral Uma-Lulik hanesan
fatin sagradu desze husi tempu bei-ala
sira nia tempu to’o mai agora no Uma-
Lisan ka Uma Lulik hanesan identidade Timor-Leste nian nebe nia origem mai husi
Timor oan duni tamba kultura ne’e iha wainhira iha ema, no kultura Uma lulik
mak sentru ba sosio kultura, religiao, politika, seguranca, historia,
arquitectoniaca, ekonomia, agrikultura
no gerasaun nia hun ( arvore da familia).
2. Sugestaun
Hakerek nain hakarak fo suggestion
katak
1. Gerasaun
foun iha tempu ikus mai sei iha esperansa atu promove nafatin ita nia kultura
2. Gerasaun
ikus mai mos iha esperansa katak sei la fo influensia ba ita nian kultura
originalidade no kultura iku-ikus ne’e.
3. Estadu
no governu promove no valorize nafatin kultura Timor-Leste iha future mai
nafatin
Tidak ada komentar:
Posting Komentar